Komercijalna industrija seksa uključuje uličnu prostituciju, bordele, eskort servise, telefonske servise, striptiz klubove, ples u krilu (lap dancing), telefonski seks, pornografiju odraslih i djece, video i internet pornografiju i turizam zbog prostitucije. Većina žena koje se bave prostitucijom više od nekoliko mjeseci kreću se u tim permutacijama komercijalne industrije seksa.
Svaka prostitucija nanosi ženama bol. Bilo da je žena prodana od obitelji bordelu ili je seksualno zlostavljana u obitelji, bježeći od kuće biva uhvaćena od svodnika, ili je na fakultetu pa treba platiti idući semestar, te počinje raditi u striptiz klubu iza stakla, gdje ju muškarci nikada ne taknu - svi ti oblici prostitucije nanose ženi bol (Mellisa Farley, rad prezentiran na 11. Međunarodnom Kongresu ženskih zdravstvenih posljedica, University of California College of Nursinm San Francisco, 1-28-2000).
 
Prostitucija je:
  • seksualno zlostavljanje
  • silovanje
  • tučnjava
  • verbalno zlostavljanje
  • obiteljsko nasilje 
  • rasistička praksa
  • kršenje ljudskih prava
  • zlostavljanje u djetinjstvu
  • posljedica muške dominacije nad ženama
  • sredstvo kojim muškarci dominiraju nad ženama
  • sve gore navedeno
 
Žene su u prostituciji kupljene zbog svog izgleda, uključujući boju kože i karakteristike bazirane na etničkoj pripadnosti. Kroz povijest, žene su bile zarobljene i prostituirane na temelju rase i etničke pripadnosti, kao i spola (Kathleen Barry, 1995, Seksualnost prostitucije, New York University Press).
 
«Muška dominacija znači da društvo stvara mnoštvo prostitutki, da muškarci imaju što žele da ostanu na vrhu, da se osjećaju velikim, doslovno i metaforički, na svaki način...» (Andrea Dworkin, Prostitution and Male Supremacy, in life and death, Free Press, 1997 ).
 
«Industrija seksa točno označava praksu podređenosti koju feministi žele maknuti sa ulica, radnih mjesta i spavaćih soba.» (Sheila Jeffreys, 1997, The Idea of prostitution, Spinifex Press, North Melbourne, Victoria)
 
Praksa prostitucije je praksa seksualnog objektiviziranja žena. «... svaki akt seksualne objektivizacije nalazi se na kontinuumu dehumanizacije koji ne obećaje kraj seksualnog nasilja.» (John Stoltenberg, 1990, Refusing to be a man, Fontana, London)
 
Uobičajene godine za ulazak u prostituciju su 13 godina (M. H. Silbert and A. M. Pines, 1982, Victimization of street prostitutes, Victimology: An International Jurnal, 7: 122- 133) ili 14 godina ( D. Kelly Weisberg, 1985, Children of the Night: A Study of Adolescent Prostitution, Lexington, Mass, Toronto). Većina tih 13 ili 14-godišnjakinja su bile regrutirane ili prisiljene na prostituciju. Druge su bile «tradicionalne žene» bez poslovnih vještina koje su pobjegle ili bile napuštene od muževa i ušle su u prostituciju da uzdržavaju sebe i svoju djecu (Denise Gamache and Evelina Giobbe, Prostitution: Oppression Disguised as Liberation, National Coalition against Domestic Violence, 1990).
 
Procjena prevalencije incesta unutar prostitucije seže od 65% do 90%. Savjet za alternativu prostitucije, Portland, Oregon Annual Report u 1991. navodi da: 85% prostitutki je preživjelo seksualno nasilje u djetinjstvu, a 70% incest. Viši postoci (80%- 90%) incesta i seksualnog zlostavljanja su dobiveni preko ispričanih anegdota i kliničara koji rade sa prostitutkama (Patricia Murphy, Making the connections: women, work and abuse, 1993, Paul M. Deutsch Press, Orlando, Florida).
 
80% spašenih prostitutki na WHISPER Oral History Project je izjavilo da su im njihovi kupci pokazivali pornografiju da ilustriraju kakvu vrstu seksualne aktivnosti žele. 52% žene je izjavilo da pornografija igra značajnu ulogu u njihovom podučavanju što se od prostitutke očekuje. 30% je izjavilo da ih njihovi svodnici upoznaju sa pornografijom (A Facilitators guide to prostitution: a matter of violence against women, 1990, WHISPER-Women hurt in systems of prostitution engaged in revolt Minneapolis, MN).
 
Svodnici ciljaju na djevojke ili žene koje im se čine naivnima, usamljenima, bez doma i buntovnima. Na početku ih svodnici nagovaraju da budu njihove žene. Svodnici drže prostitutke u izmišljenom zarobljeništvu verbalnim zlostavljanjem- oni rade tako da se žena počne osjećati bezvrijednom, kao komad smeća; i sa fizičkom prisilom- batinanjem i mučenjem. 80% do 95% svih prostitutki su kontrolirane od svodnika (Kathleen Barry, The prostitution of sexuality, 1995, New York, New York Universiti Press).
 
Odgovor na pitanje «Zašto prostitutke ostaju sa svodnicima?» je isti kao i odgovor na pitanje «Zašto zlostavljane žene ostaju sa svojim muževima?» (Melissa Farley, 1996). Ljudi reagiraju emocionalno na svoje zlostavljače, to je kao psihološka strategija da prežive u zatočeništvu. To je opisano kao Stockholmski sindrom (Dee Graham with Rawlings and Rigsby, Loving to survive: Sexual terror, Mens violence and Womens lives, 1994, New York University Press, New York).
 
« Oko 80% žena u prostituciji su bile žrtve silovanja.  Teško je pričati o tome zbog toga što je iskustvo kod prostitucije isto kao i kod silovanja. Prostitutke su silovane u prosjeku osam do deset puta na godinu. One su najveći silovani razred žena u povijesti planeta» (Susan Kay Hunter and K.C. Reed, July, 1990, «Taking the side of bought and sold rape» , speech at National Coalition against sexual assault, Washington, D.C. ).
 
Druge studije izvještavaju da su 68% do 70% žena u prostituciji silovane (M. Silbert, «Compounding factors in the rape of street prostitutes»...)
 
78% od 55 žena koje su tražile pomoć od Savjeta za alternativu prostituciji u 1991. izjavile su da su bile silovane u prosjeku 16 puta na godinu od svodnika, i oko 33 puta od Johnova (klijenata). (Susan Kay Hunter, Concil for prostitution alternatives annual report, 1991, Portland, Oregon).
 
Prostitucija je akt nasilja nad ženama koji je izrazito traumatičan. U istraživanju 475 osoba u prostituciji (uključujući žene, muškarce i transseksualce) iz 5 zemalja (Južna Afrika, Tailand, Turska, SAD i Zambia) rezultati su:
62% je izjavilo da su bili silovani u prostituciji
73% je izjavilo da su doživjeli fizičko nasilje u prostituciji
72% su općenito bili beskućnici/e
92% je izjavilo da želi izaći iz prostitucije.
(Melissa Farley, Isin Baral, Merab Kiremire, Ufuk Sezgin, «Prostitution in five countries: violence and posttraumatic stress disorder», 1998, Feminism and Psychology 8 : 405-426)
 
83% prostitutki su žrtve nasilja sa oružjem (Nacionalna Koalicija protiv seksualnog nasilja ).
 
Kanadsko izvješće za prostituciju i pornografiju je zaključilo da djevojke i žene u prostituciji imaju smrtnost 40 puta veću od prosjeka (Special Committee on pornography and prostitution, 1985, Pornography and prostitution in Canada 350).
 
U jednoj studiji, 75% žena u eskort prostituciji je pokušalo izvršiti suicid. Prostitutke su uključene u 15% svih samoubojstava ( Letter from Susan Kay Hunter, Council for prostitution alternatives,...).
 
Postoji nekoliko programa koji se bave potrebama djece prostitutki. U nedavnom istraživanju  1. 963 prostitutke, više od dvije trećine ima  bar jedno dijete. Uobičajen broj djece je dvoje. 40% djece je živjelo sa bakama, a 20% djece je živjelo sa majkama prostitutkama. 9% djece je bilo pod odgojnom brigom. 5% prostitutki je bilo trudno kada su intervjuirane (Adele Weiner, «Understanding the social needs of streetwalking prostitutes», 1996, Social work, 41: 97-106).
 
Ako gledamo na prostituciju kao nasilje nad ženama tada nema smisla da se ona legalizira ili dekriminalizira. Primarno nasilje u prostituciji nije «socijalna stigma» kao što neki misle. Dekriminaliziranje ili legaliziranje prostitucije će normalizirati i regulirati praksu kršenja ljudskih prava, te neće biti kažnjiva ponašanja kao: seksualno zlostavljanje, fizički napad, silovanje, zatvoreništvo, ekonomska prisila, te emocionalna šteta nanesena žrtvi (verbalna zlostava) (Melissa Farley).
 
U 1999. godini Švedski parlament je proveo zakon koji kriminalizira kupovanje seksualnih usluga, ali ne i prodaju seksualnih usluga. To je milosrdna socijalna intervencija koja odgovara okrutnosti prostitucije (Sven- Axel Mansson and Ulla- Carin Hedin, 1999, «Breaking the Matthew effect- on women leaving prostitution», International Jurnal of Social Work).
 
Izvor:
Prostitution: Factsheet on Human Rights Violations
by Melissa Farley PhD
Prostitution Research & Education
Box 16254, San Francisco CA 94116 USA
© 4/2/2000